Naš čist obraz je naša zastava!

U Podgorici je održan peti u nizu mirnih građanskih protesta pod sloganom Odupri se - 97000, koji je po svojoj masovnosti premašio prethodni skup, održan 2. marta.

"Naš čist obraz je naša zastava“, poručio je sa protesta jedan od organizatora Džemal Perović, odgovarajući na nedavnu zamjerku predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kako na skupovima u Podgorici nema crnogorskih zastava.

Perović je Đukanovića pitao gdje je njemu državna zastava, dok „pljačka državne resurse i banja se po Dubaiju i San Tropeu“.

"Dok iznosite pare u strane banke i dok registrujete off shor firme - gdje vam je državna zastava? Dok nam uvaljujete prenos cirkusa od državnog udara i dok hapsite poslanike - gdje su vam Ustav, zakoni i pravda. Nikada vam više neće proći zastrašivanje i huškanje jednih na druge koristeći prirodne razlike među nama - nacionalne, vjerske ili partijske. Mi smo ovdje došli po istinsku pravdu. Eto vama polakote i pomamljivanje. Što ste sijali to žanjete“, poručio je Perović, dodajući da su građani došli po svoje.

Režimskim medijima i novinarima je poručio da uzalud traže greške organizatora protesta.

"Džaba tražite greške i slabosti Organizacionog odbora, mi i stotine hiljada drugih, koji će nam se pridružiti, nepogrešivo znamo šta želimo i kako ćemo to ostvariti“, rekao je on.

Peti skup „Odupri se – 97.000“, najmasovniji građanski protest u novijoj crnogorskoj istoriji, večeras je u Podgorici okupio više hiljada građana iz svih djelova Crne Gore.

Prije večerašnje šetnje, organizatori su podsjetili na preko 60 preduzeća koja su nekad hranila Crnu Goru. Željezara, Kombinat aluminijuma, Brodogradilište Bijela, Rudnici boksita, Jugooceanija, Obod, Košuta, Vunko, Lenka, Titeks, Elastik, Marko Radović, Radoje Dakić, Prvoborac, Trgopromet, Dekor, Kristal, Agropolimlje, Bojna njiva, Građevinar, Famond... samo su nekad od brojnih preduzeća koja nisu preživjela najezdu skakavaca tranzicije.

"Sahranili su i zdravstvo, obrazovanje, kulturu, dostojanstven život, solidarnost i slobodu“, rekao je glumac Slaviša Grubiša.

Profesor Goran Ivo Marinović je rekao da bi Crna Gora bila već u Evropskoj uniji da nema DPS-a.

"DPS je uzrok svih naših problema i glavna tema svih poglavlja u pregovorima. Da nema kartela koji je sada na vlasti, Crna Gora bi već bila u Evropskoj uniji“, rekao je Marinović i pozvao političare iz vlasti da napuste fotelje.

Kazao je i da u Crnoj Gori neće postojati „bolesni sistem zasnovan na strahu i gušenju slobode misli“, onda kada kada se u državi stvore uslovi za slobodne i fer izbore i kada prvi put dođe do demokratske smjene vlasti.

Goran Ivo Marinović ne živi u Crnoj Gori, a karijera profesora na fakultetu ga, kako kaže, „vodi širom svijeta, od Južne Koreje do Meksika“.

"Ali, uvijek se rado vraćam kući“, poručio je pred više hiljada okupljenih građana, dodajući da nigdje na svijetu ne postoje ljudi takve topline, niti takve prirodne ljepote, kao u Crnoj Gori.

"A postojeći režim je sveo čovjeka na puko preživljavanje, a prirodu, naše najveće bogastvo, na sredstvo za lično bogaćenje. Nažalost, oni su od nam umjesto ekološke, poturili viziju ološke države“, rekao je Marinović.

Poručio je i da se vlast plaši ishoda protesta „Odupri se – 97.000“, jer „više nisu u mogućnosti da manipulišu građanima“.

Obraćajući se okupljenima na jednom od najmasovnijih skupova građana u novijoj crnogorskoj istoriji, profesor istorije Petar Glendža rekao je da Podgorica nikad nije bila ljepša i odvažnija.

"Ne postoji ni jedno mjesto na ovome svijetu đe bih sada radije bio, nego upravo ovđe i sa vama“, kazao je on.

Okupljenima je poručio da želi promjene i da će se oduprijeti sistemu koji ga „ponižava, degradira, ograničava i uz sve to pljačka“.

"Ne želim da se bavim lukom, već svojom strukom! I da od posla koji obavljam profesionalno i savjesno imam dostojanstven život! Ne želim više da moj pošteno zarađeni novac rasipaju za razne petljavine od petlji, harače na računima za struju i gorivo, koverte za kupovinu glasova, i na sve pogrešne i promašene poteze onih koji donose najbitnije odluke u zemlji, bez ikakve odgovornosti. Želim suprotno - da se moj i vaš novac ulaže u moju i vašu budućnost“, rekao je Glendža.

Poručio je i da želi sistem koji će građanima garantovati „sigurnost, kreativnost i komfor, a ne strah, bezličnost i skučenost“.

"Želim državu koja je servis svojim građanima. A mi smo ti građani. Mi smo država, a ovo što danas živimo je samo obična simulacija i zato tražimo korjenite promjene“, rekao je profesor istorije sa Cetinja.

Glendža je uputio je i poruku opoziciji, navodeći da moraju mijenjati sebe, način djelovanja i izbor prioriteta.

Studentkinja Teodora Pavićević, je rekla da građanima niko ne može uzeti „ovo malo parče slobode“.
"Uzeli su nam sve što su mogli, državu, budućnost, ali ovo malo parče slobode ne mogu da nam uzmu, nikada. Neće nas uplašiti, neće nas podijeliti, neće nas umiriti jer smo mi zajedno večeras, svi ovdje, ustali za slobodu, za društvo socijalne pravde, a ne njihove nepravde“, kazala je ona, pitajući „da li je pravedno da se bolesna djeca liječe od humanitarnih akcija, a da nečiji sinovi i kćerke putuju i školuju se po svijetu na trošak države.“

"Je li pravedno da napadamo mladost, a štitimo mafiju? Da odlični studenti, diplomirani ekonomisti, pravnici, magistri rade kao konobari i taksisti? Da radnice rade 12 sati dnevno neplaćeno, da bi se pojedini bogatili u njihovoj muci? Je li pravedno da mladi odlaze jer nemaju partijsku knjižicu“, rekla je Pavićević.
Zapitala je okupljenje da li je pravedno da su svi nezadovoljni, a da svi ćute i trpe.

Podsjećamo, na prethodnim protestima zatražene su ostavke članova Savjeta i generalnog direktora Radio televizije Crne Gore, Božidara Šundića. Neopoziva ostavka zahtjevana je i od vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića, glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i direktora Agencije za sprečavanje korupcije Sretena Radonjića. Organizatori protesta zahtijevaju i ostavke predsjednika Vlade Duška Markovića i predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Skup je završen pozivom svakom od prisutnih da naredne subote 23. marta sa sobom povedu po još bar jednu osobu koja nije prisustvovala protestima, u cilju daljeg omasovljavanja.